news-details
Ekonomija

Županović: Pandemija ogolila nedostatke destinacija

Izvor: Radio Kotor

Redovni profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam iz oblasti upravljanja krizom i rizikom, Kotoranin prof. dr Ivo Županović smatra da je pandemija COVID-19 ogolila mnoge nedostatke u svim destinacijama, ne ostavljajući, kako kaže, prostora za zavaravanje. U ovakvim okolnostima ističe pogubnost zavisnosti od jednog vida turizma ili jednog emitivnog tržista. Naglašava i značaj stacionarnog turizma.

Kako vidite dalji razvoj turizma u Kotoru nakon krize izazvane pandemijom COVID-19 ?

-Prvo moramo da nakon ove jako kompleksne godine u kojoj će se turizam odvijati u kontrolisanim uslovima, sagledamo koje su ukupne razmjere epidemije, kako će to uticati na određena emitivna tržista, kada će doći do pronalaska vakcine ili kombinacije lijekova. Takođe i da li će doći do narednog vala pandemije.

Sagledavajući optimistički scenario i pod pretpostavkom da možemo racionalno projektovati budući razvoj u kratkom roku, želim da naglasim da fokus u Kotoru mora biti razvoj stacionarnog turizma. Ja sam to nebrojeno puta isticao i prije problema sa COVID-19 pandemijom.

Mora da se shvati da je zavisnost od jednog vida turizma ili jednog emitivnog tržišta pogubna, koliko god u materijalnom smislu Kotor imao benefita od određenog vida turizma ili od određenog emitivnog tržišta, jer onda ne postoji "back up" plan. Kotor mora da ima dugoročan "back up" plan u turizmu.

Da ne bude zabune, jako poštujem sve što je urađeno u pogledu pozicioniranja Kotora kao kruzing destinacije. To su džinovski koraci. Ali taj vid turizma mora da ima alternativu i sve da i profunkcionise u punom kapacitetu nakon ove krize uzrokovane pandemijom COVID-19, mora da bude u okviru indikatora Evropske unije za mjerenje prihvatnog kapaciteta (takozvani carry capacity model), mora da bude uvezan sa kulturnim turizmom. Dakle, da se napravi destinacijski klaster i da svi benefiti od ovog vida turizma ostaju u Kotoru.

Kotor mora razvija sezonu takvu da će imati stacionarne goste i u januaru i u junu i u oktobru.To je naprosto nemoguće bez jačanja hotelske infrastrukture, i paralelno bez razvoja infrastrukture koja će pomoći punjenju hotelskih kapaciteta.

Kako ćete razvijati kongresni i MICE turizam bez bazicnih kapaciteta za isti? Respektabilne međunarodne konferencije ne trpe improvizaciju i prekrajanje nekih postojećih sadržaja u improvizovane kongresne dvorane. Opet ću navesti primjer Opatije, u smislu da jedan u geografskom smislu mali grad, apsolutno je iskoristio svoje tržišne kapacitete, ne ekološku ili sociološku održivost destinacije. U kongresnoj ponudi ovog grada imate 53 dvorane koje mogu smjestiti ukupno 9.563 učesnika. Tom nivou treba da stremi Kotor.

Kao pozitivan iskorak vidim da će u okviru novoizgrađenog resorta Blue Kotor bay-a u Stolivu postojati kongresna sala sa 250 mjesta, a da je u drugoj fazi izgradnje najavljena sala sa 650 do 700 mjesta. Tu već vidim jasan iskorak ka tendencijama koje sam naveo.

U smislu nesaturiranja prostora u užem urbanom jezgru, sigurno je da je dobro što Kotor ima niz malih hotela, čije će karakteristike posebno doći do izražaja nakon pandemije COVID-19.

Potom, kako ćete razvijati sportsku infrastrukturu bez hotelskih kapaciteta i sportskih sadržaja za međunarodna takmičenja?

Ponovo ću naglasiti da je kašnjenje sa izgradnjom kotorskog bazena nedopustivo i sa ekonomskog i sa sociološkog stanovišta. Ovo govorim i sa sportskog i sa turističkog aspekta i kao kotorsko dijete, koje je odraslo i formiralo se na kotorskim bazenima.