news-details
Škrinja

Crtice o staroj crnogorskoj dijaspori u Carigradu

U rubrici Škrinja premijerno objavljujemo tekst o crnogorskoj dijaspori u Carigradu iz pera mr Ivana Jovovića iz Bara, autora i urednika brojnih publikacija i istoriografskih djela. Specijalno za Feral.bar, nakon opsežnog izučavanja crnogorske dijaspore u Carigradu Jovović je napisao ovaj članak koji prate ekskluzivne fotografije, djelo prof. Anta Zgradića. Autor članka se profesionalno bavi crnogorskom dijasporom, a urednik je i koautor nedavno objavljene monografije “Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti”.

………………………………………………………………………………..........................................................

Proučavanje migracionih tokova sa crnogorskog prostora je gotovo neiscrpna istraživačka tema. Iako su determinisani intervali i smjerovi iseljavanja stanovništva sa crnogorskom prostora u protekla tri – četiri vijeka, čini se da još uvijek nijesmo u mogućnosti da upotpunimo koloritnu predstavu mozaika kao što je dijaspora Crne Gore u prošlosti.

Uostalom, ni mnogo veće nacije, niti države sa dužim pristupom u institucionalnom djelovanju i većim kadrovskim kapacitetima nemaju u potpunosti zaokruženu spoznaju o vlastitoj dijaspori, što je i razumljivo, ako se u obzir sva složenost predmetne tematike.

Kada iz savremene perspektive govorimo dijaspori Crne Gore u Republici Turskoj, onda prevashodno mislimo na generacije naših iseljenika i njihovih potomaka koji su dominatno napuštali prostor Crne Gore nakon Balkanskih ratova, mada migracije muslimanskog stanovništva u tom smjeru sa nešto manjim intenzitetom odvijale su se do sredine XX vijeka.

 Iz sličnih motiva, samo malo dalje u prošlosti, iseljavalo se hrišćansko stanovništvo sa ovog područja, od Mletačke Republike do carske Rusije. Nezavisno od njihove vjerske ili druge orjentacije, mnogi iseljenici su u minulim vremenima ostavili dovoljno tragova da ih možemo identifikovati sa zemljom svog porijekla – Crnom Gorom.

Uprkos antagonitstičkim osmansko – crnogorskim odnosima kroz istoriju, Carigrad je naročito u XIX vijeku bio mjesto u kojem su živjeli i radili, odnosno bili u pečalbi mnogi Crnogorci. Neki od njih su se školovali u Carigradu na tamošnjim fakultetima, licejima, zavodima i bogoslovijama.

Sve do pred kraj Osmanskog carstva, tačnije druge decenije XX stoljeća Carigrad ili Konstantinopolj, kako je nazivan u korespondenciji hrišćanskih država, bio je prva multinacionalna metropola u Evropi, u kojoj su osim Turaka, po njegovim četvrtima i ulicama živjele zajednice Grka, Jermena, Jevreja, Francuza, ali i drugih istočnjačkih naroda, mada je bilo mnogo ljudi sa Balkana, Srba, Bugara, Hrvata, Albanaca, uključujući i Crnogorce.

Prema dosadašnjim izvorima, procjenjuje se da se sredinom XIX vijeka u Carigradu nalazilo oko 4.000 Crnogoraca, mada njihov broj sa većim stepenom preciznosti možemo pratiti tek od uspostavljanja diplomatskih odnosa Knjaževine Crne Gore sa Osmanskim carstvom 1879. godine. Iako su Crnogorci do Berlinskog kongresa bili formalno u sastavu Osmanskog carstva, oni su u Carigradu imali svog političkog predstavnika, koji je reprezentovao njihove lične i kolektivne interese ne samo pred osmanskim već i pred diplomatsko – konzularnim predstavništvima stranih država u Carigardu.